Istorija baleta

ISTORIJA BALETA

Prvi počeci savremenog baleta javljalju se u Italiji u XV veku odakle sredinom XVI veka prelaze u Francusku. Balet se usavršio u Francuskoj, odakle se proširio i u druge zemlje. U početku razvoja, plesne scene izvodili su maskirani igrači, a kasnije se razvio dvorski balet kao jedinstvo igre, vokalne i instrumentalne muzike i govornog teksta.
Osnivanjem baletskih škola, od 1661. godine počinje istorija klasičnog profesionalnog baleta u kome se insistira na čistoti pokreta i virtuozitetu, izražajnosti, pantomimi i lirskoj osećajnosti. To je zamenilo dotadašnje strogo konvencionalne geometrijske pokrete i nemotivisan tok igračke radnje. Romantični balet, inspirisan bajkama i legendama, interpretiran je klasičnom baletskom tehnikom u koju sve više ulaze elementi temperamentnih narodnih igara. Do 1720-ih godina balet je počeo da se prikazuje u operama širom Evrope.
Ženski kostimi su postali lakši od teških dvorskih kostima, i cipele sa visokim potpeticama su zamenjene nežnim cipelicama koje su dozvoljavale slobodnije pokrete. Podsuknja, preteča helanki, je postala sastavni deo kostima kako su suknje postajale sve kraće da bi se pokazale noge. U toku vremena suknje su se podizale koliko su mogle, da bi na kraju kulminirale u obliku pačke. Uvođenje špic-patika u balet, koje su davale potporu nogama i stopalima, dozvolilo je balerinama da se podignu na vrhove prstiju, što je pomoglo da se stvori iluzija odupiranja gravitaciji.
Svako vreme stvara svoju umetnost. Tako se u naše doba uz klasičan balet, koji se i dalje neguje, razvio moderan balet. On traži slobodnije i bogatije pokrete tela, koji mogu izraziti mnoštvo misli, osećanja i težnji današnjeg čoveka i njegovog života. Početkom XX veka Sergej Djagiljev okuplja mlade koreografe i muzičare stvarajući moderan balet koji teži jedinstvu pokreta i muzike. Koristeći estetske komponente klasične baletske tehnike, drevnih i modernih narodnih i društvenih igara, savremeni baletski izraz ima širok odjek: od igračkog egzibicionizma preko usavršvanja klasičnog akademizma do revolucionarnih baleta sa ideološkom sadržinom.

Нема коментара:

Постави коментар